U ovom periodu, deca doživljavaju značajan napredak u svojoj sposobnosti kretanja, koordinacije, i interakcije sa okolinom, što je ključni deo njihovog psihomotornog razvoja. Kao roditelji, važno je da razumemo šta možemo očekivati i kako možemo adekvatno podržati naše mališane u ovom periodu ključnom za psihomotorni razvoj dece.
Fizički razvoj: Od hodanja do trčanja
U uzrastu od 2 do 3 godine, deca postaju sve spretnija i samostalnija u kretanju. Dok su se u prvoj godini oslanjala na pomoć pri hodanju, sada se razvija bolja ravnoteža i koordinacija. Evo šta možete očekivati u ovom periodu:
Hodanje i trčanje: Do treće godine, većina dece će biti u stanju da hoda stabilno, a takođe i trči bez većih poteškoća. Trčanje postaje fluidnije, a deca mogu menjati pravac i brzinu s manje spoticanja.
Penjanje i skakanje: Deca u ovom uzrastu počinju da se penju uz nameštaj, stepenice ili druge objekte s većom sigurnošću. Skakanje na obe noge je takođe nova veština koja se razvija između druge i treće godine.
Fina motorika: Iako se fokus često stavlja na grube motoričke veštine (poput hodanja i trčanja), fini motorički razvoj je podjednako važan. Deca postaju sve veštija u korišćenju svojih ruku – mogu praviti kule od kockica, okretati stranice knjiga jednu po jednu, i koristiti kašiku ili viljušku s većom preciznošću.
Kognitivni razvoj i motorika
Motorika i kognitivni razvoj su usko povezani. Deca uče kroz interakciju sa svetom, a njihov fizički razvoj omogućava im da istražuju na nove načine. Kognitivne sposobnosti koje se razvijaju u ovom uzrastu uključuju:
Razumevanje prostora: Deca počinju da shvataju prostor oko sebe i kako se u njemu kreću. Ovo je jasno vidljivo kada počnu da manipulišu igračkama, slažući ih, sortirajući i istražujući različite oblike i veličine.
Sposobnost rešavanja problema: U ovom uzrastu deca počinju da koriste motoričke veštine za rešavanje jednostavnih problema, poput guranja stolice do stola kako bi dohvatili igračku.
Imitacija i učenje kroz igru: Imitacija odraslih postaje dominantna, pa deca vole da „pomognu“ u kućnim poslovima ili da imitiraju radnje roditelja, što je važno za njihov socijalni i emocionalni razvoj.
Kako podržati psihomotorni razvoj dece
Obezbedite sigurno okruženje za istraživanje: Kako bi deca mogla da vežbaju svoje veštine, potrebno je da im obezbedimo prostor koji je siguran za kretanje, ali i dovoljno izazovan. Dvorište, park ili igralište su idealni prostori za razvoj grubih motoričkih veština poput trčanja, penjanja i skakanja.
Podstičite kreativnu igru: Igračke poput kockica, slagalica, bojanki, i jednostavnih instrumenata pomoći će u razvoju fine motorike i koordinacije ruku i očiju. Takođe, podstičite igre koje uključuju rešavanje problema i podstiču kreativnost.
Uključite se u igru: Deca u ovom uzrastu vole da istražuju zajedno sa roditeljima. Aktivno učestvujte u njihovoj igri, dajući im ohrabrenje i pozitivnu povratnu informaciju. To ne samo da jača vezu između vas i deteta, već i utiče pozitivno na njihovu samostalnost.
Rutina i disciplina: Uvođenje svakodnevnih rutinskih aktivnosti, kao što su obroci, spavanje i vreme za igru, pomaže detetu da stekne osećaj stabilnosti. Struktura pomaže detetu da razvije bolju kontrolu nad svojim pokretima i ponašanjem.
Kada potražiti pomoć stručnjaka?
Svako dete se razvija individualno, ali postoje znakovi koji mogu ukazivati na kašnjenje u psihomotornom razvoju. Ako dete ne hoda do druge godine, ne može držati predmete ili ima teškoće s koordinacijom i balansiranjem, preporučuje se konsultacija s pedijatrom ili fizijatrom. Rano prepoznavanje i podrška mogu pomoći detetu da nadoknadi kašnjenje i razvije svoje pune potencijale.
Druga i treća godina su vreme brzog psihomotornog napretka. Važno je podržati dete u ovom periodu kroz bezbedno okruženje za igru, ohrabrujući samostalno istraživanje i podsticanje kreativnih aktivnosti. Ako imate bilo kakve nedoumice u vezi s razvojem deteta, ne ustručavajte se da potražite savet stručnjaka. Razumevanje i podrška roditelja igraju ključnu ulogu u zdravom razvoju deteta.