Tek kada na svet donesemo maleno biće postajemo svesni zadatka koji je pred nama – odgojiti to maleno biće.
Priznaćete, veoma odgovoran i zahtevan posao!
Zašto onda niko od nas ne pristupa odgoju kao poslu?
Zamislite da pokrećete veoma vredan milionski posao. Da li biste ga pokrenuli bez ikakvog plana, ideje, strategije, bez podrške supružnika?
Verujem da biste uložili svo svoje znanje i svu svoju snagu da ostvarite svoj cilj kako bi vaš posao uspeo. Naravno, trudili biste se da smanjite uticaj svojih slabosti, da od svog okruženja iscrpite svo potrebno znanje, iskustvo.
Zamislite sad da na isti ovaj način pristupite odgoju deteta. Imate li svesnu, promišljenu roditeljsku misiju?
Neohodno je stalno misliti o tome šta u našem pristupiu deluje, a šta ne, šta daje pozitivne rezultate, a šta ne. Naš način vaspitanja utiče na našu decu, zbog čega je i važno kakav je naš pristup. Moramo biti spremni da promenimo način komunikacije sa detetom kada shvatimo da dosadašnji način ne deluje.
Naša ljubav prema deci ne dovodi se u pitanje, niti naša dobra namera. Svi mi se trudima da budemo najbolji roditelji. Vrlo često, nesvesno, pokušavamo da nametnemo svoju volju detetu iako to nije u njegovom duhu. Nesvesno nametanje volje, isto kao i svesno, može dovesti do nezadovoljstva deteta, neispunjenih očekivanja, frustracija. Dok ne osvestimo naše delovanje na dete, naš pristup roditeljstvu ide u suprotnom smeru od onog kojem težimo.
Podrazumeva se da roditelj koji zna više kontroliše dete, dok dete kao nevino biće ne pruža otpor. Na ovaj podrazumevani način nije moguće pokrenuti dete kao stvarnu osobu.
Od velike je važnosti to što se u detinjstvu oblikuje naša predstava o sebi i nju nastojimo da zadržimo kroz život, verujući da smo ta osoba. Ovu sliku o nama usadili su nam naši roditelji. Koja je slika koju želimo da naša deca imaju usađenu o sebi, a koja će ih pratiti kroz celi život?
Kada se odvojimo od svojih očekivanja o tome kako deca treba da se ponašaju i upoznamo ih onakvim kakva jesu, prihvatimo ih onakvim kakva jesu, mi podstičemo međusobnu povezanost.
Ljutnja, ljubomora, razočaranje, krivica, tuga i slične emocije uzrokuju osećaj razdvojenosti, kako sa drugima, tako i sa nama samima i sa našom decom. Zato morate razmotriti vaša razmišljanja, kako proživljavate emocije ili načine na koje se ponašate a koje nisu u skladu sa vama.
Kada počnete to da primećujete, spontano ćete se udaljavati od takvog načina delanja.
Odnos deteta i roditelja predstavlja jedinstveno iskustvo.
Oblikujući našu decu kroz vaspitanje, često zaboravljamo da i sebe možemo da oblikujemo u detetovog duhovnog partnera. Naša deca umnogome mogu doprineti našem rastu i razvoju. Njihov uticaj na nas, koliko god izgledalo da je mali i da su oni ti koji su mali, a mi odrasli, ima veliki potencijal da izazove promene kod nas roditelja.
Dobro vaspitati decu ogroman je zadatak za nas, ali još veći je vaspitati sebe u najbudnijeg i najprisutnijeg roditelja u životu deteta. Kako decu ne možemo vaspitati preko noći, tako ne možemo ni mi preko noći postati najbolja verzija sebe kao roditelja. Veliku moć u našem sazrevanju kao roditelja imaju naša deca. Ona imaju moć da nas pretvore u roditelje kakvi su njima potrebni.
I ne, ne treba da odustanemo od svog uticaja na svoju decu i postanemo njihove sluge. Koliko god bilo značajno da slušamo svoju decu, poštujemo njihovu suštinu uz sveprisutnost sa njima, ne smemo zaboraviti na granice i disciplinu. Mi smo ti koji moramo deci obezbediti ono osnovno – krov nad glavom, hranu, obrazovanje, ali ih takođe moramo naučiti pravim vrednostima, kako da se izbore i savladaju svoje emocije, kako da se izbore sa problemima, izazovima…
Naš zadatak je da naša deca izrastu u kompletne, uravnotežene ljude. Ovaj zadatak može biti ispunjen samo ukoliko postanemo svesni, prisutni roditelji.
Ovakav pristup vaspitanju olakšava nam određene situacije u kojima ne moramo da primenjujemo razne tehnike, obraćamo se stručnim licima, već nam sama naša svesnost ukazuje na rešenje.
Kada izađemo iz nametnutih okvira roditeljstva i dopustimo sebi da se povežemo sa svojim detetom, tada roditeljstvo uzdižemo na novi nivo.